Drago Jančić

RASTANAK S BOJOM
Na zidovima knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću Drago Jančić udomaćio se još u njenim počecima, kada je s osnovnoškolcima ovog kraja podigao zid u čast književniku Anti Kovačiću i njegovom kapitalnom djelu U registraturi. Šareni sklop najobičnijih keramičkih pločica zaprešićkog Inkera, kojeg su djeca pod pedagoškim vodstvom profesora Jančića iscrtavala svojim doživljajima Kovačićeva romana, najtoplija je dobrodošlica đaku kojem se poput Ivice Kičmanovića od prvoga pogleda (na grad) potrese nešto čitavim bićem… Stripovski ansambl sličica karakterizira nespretan dječji izraz koji se predstavlja u potpunoj neposrednosti, ne hineći ništa, lijep u svojoj jednostavnosti.
Vodeći djecu kroz materiju likovnog jezika, profesor Jančić usput je učio kako biti nespretan, neposredan, rasterećen pred praznim platnom ili hrgom gline. Onome tko je upoznat s njegovim likovnim radom prva je asocijacija vedrina kojom odiše, energija boje, kako kaže prof. Špoljarić.
U ovdje predstavljenom opusu Drago Jančić odlučio je odmoriti svoju prepoznatljivu paletu vedrine i izraziti se sredstvima iz kojih boje i oblici nastaju i u koja se vraćaju. Nizovi čvrstih linija i mrlja borave u akromatskim staništima, prigibaju se kompozicijama nekih prijašnjih Jančićevih ostvarenja iz kojih je ovaj put iščezla boja. Novo ruho sugerira novo motrište vlastitog rada, prelazak iz raskoši u asketizam, u kojem se čovjek rastaje od nagomilanih potreba, i sastaje s novima. Staru paletu treba očistiti, da se nove boje ne bi umrljale.

Mirko Škoc
 

 

BIOGRAFIJA:
Drago Jančić rođen je 1937. u Prigorju Brdovečkom. U Zagrebu je završio učiteljsku školu 1957. godine, a 1963. godine diplomirao je likovne umjetnosti na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu kod profesora Mladena Veže i Josipa Poljana. Isprva, radio je kao nastavnik likovne kulture u OŠ Ante Kovačića u Mariji Gorici, a od 1969. godine do umirovljenja 2001. godine u OŠ Ivane Brlić-Mažuranić u Prigorju Brdovečkom, gdje je posebno afirmirao rad keramičarske sekcije. Bavio se metodikom nastave likovne kulture. Surađivao je u Obrazovnom programu HTV-a prilozima i realizaciji programa likovne kulture u slobodnim aktivnostima. Uz pedagoški rad bavi se keramikom i slikanjem. Likovnim intervencijama u radu s učenicima oplemenjuje prostore OŠ Antuna Kovačića u Mariji Gorici, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić u Prigorju Brdovečkom i u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću. Od 1995. do 2000. godine radi u Studiju Tanay kao stručni suradnik u radu s djecom zagrebačkih osnovnih škola s posebnim zanimanjem za likovnost. Autor je idejnog rješenja spomenika Hrvatskim domobranima poginulima u Drugom svjetskom ratu i žrtvama poraća u Zaprešiću. Uvršten je u Enciklopediju hrvatske umjetnosti i u Hrvatski biografski leksikon. Samostalno je izlagao na dvadesetak izložbi i na oko pedeset skupnih. Njegov rad pratili su eminentni kritičari kao što su Vladimir Maleković, Dubravko Horvatić, Juraj Baldani, Feđa Vukić, Stanko Špoljarić, Marina Baričević, Josip Palada, Sead Begović i Branko Pilaš.
 

Drago Jančić / Rastanak s bojom Drago Jančić / Rastanak s bojom Drago Jančić / Rastanak s bojom Drago Jančić / Rastanak s bojom Drago Jančić / Rastanak s bojom